nimet breadcrumb-navigoinnissa
Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika, lat.Juniperus communis) je razgranan grm visok 1-2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1-2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu. U pazušcima listova razvijaju se sitni dvodomni cvjetovi. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine.
Narodna imena za običnu borovicu: smreka, obična borovica, kleka, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smrič, smrička, smriška, borovica, brin, smrek, smrekva črna, smrkovina, smrkva, šmrč, šmreka, šmrika.[1]
Rasprostranjenost borovice je od sjeverne Amerike, preko južnog Grenlanda, Europe, sjeverne Afrike do istočne Azije. Raste po klisurastom neplodnom tlu i bjelogoričnim i cmogoričnim šumama. Često se nalazi u velikim grupama na kamenitoj, kraškoj podlozi - od primorskog područja do brdskih i planinskih predjela. Raste na sunčanim, suhim mjestima, na vapnencem bogatom tlu.
Obična borovica ili šmrika raste kao grm. Obzirom na veličinu, oblik, rast i oblik iglica, šmrika je vrlo promjenljiva biljka. Igličasti listovi stoje po tri u pršljenu. U početku su svijetlozelene boje, a poslije potamne. S gornje strane lista nalazi se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugački 8 do 10 mm. Muški cvjetovi su žuti i nalik klasu, a ženski su cvjetovi češeri s izgledom boba. Plod je crna, modrikastim prahom posuta bobica, što dozrijeva tek druge godine u jesen. Svi dijelovi borovice imaju fini aromatičan miris. Plodovi su gorko-slatkog okusa, a iglice gorke i smolaste.
Osnovni sastojci biljke: plodovi sadrži eterično ulje (Aetheroleum Juniperi bacarum). Sadržaj eteričnog ulja u drogi uglavnom iznosi do 0,5 do 2 %. Zavisno od porijekla i vremena berbe može sadržati i do 2,5 %. Glavni sastojci eteričnih ulja su: izobroneol, kadinen, pinen, kamfen, terpentinski alkohol, kamfor borovice i još neke dodatne supstance u manjim količinama. Sadrži i gorke tvari (amara), taninglikozid juniperin, dosta invertnoga šećera, tanine, vosak, mravlju i octenu kiselinu. Također soli jabučne kiseline. Prema nekim izvorima sadrži kalcij, kalij i mangan. Vodite računa kod kupovine eteričnog ulja ako planirate da ga koristite oralno. Mali broj proizvođaca destilira eterično ulje obične borovice za oralnu upotrebu.
Prema ruskim izvorima od makroelemenata(mg/g) plodovi sadrže kalij(12,70),kalcij(7,00),magnezij(1,00),željezo(0,14).Od mikroelemenata(KBN) sadrži mangan(0,19),bakar(0,46),cink(0,39),krom(0,17),aluminij(0,04).selen(9,30),nikl(1,35),stroncij(0,21),olovo(0,03),bor(89,20).[2]
Obična borovica ili šmrika je začin prisutan u europskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i meso, naročito divljač. Dobro se kombinira s biberom, majoranom i lovorom, ali i voćem. Drvo borovice koristi u proizvodnji sitnog namještaja i za rezbarenje, zbog lijepih boja drveta, koje se od svijetložute, pri kori, mijenjaju u crvenosmeđu u sredini.
Od plodova se proizvodi poznata ljekovita rakija brinjevača.
Mnogostruka je ljekovitost obične borovica ili smreke. Čaj od plodova[3] jača živce i želudac, čisti krv, odvodi otrovne plinove, a s mokraćom i loše sokove, izaziva znojenje, liječi vodenu i bubrežnu bolest, čisti jetru, drobi i odvaja kamence i pijesak iz žuči, bubrega, mokraćnog mjehura. Ipak se ne preporučuje osobama slabih bubrega i trudnicama. Odlično liječi bijeli cvijet, a preporučuje se za liječenje plućnih bolesti, osobito astme. Mladi vršci kuhani u mlijeku liječe kostobolju, reumatizam, išijas, skorbut, vodenu bolest, živčanu rastrojenost i dr. Za lijek se beru plodovi, iglice, vrškovi grančica i samo drvo. Nakon što se plodovi uberu, suše se u tankom sloju na suhom i zračnom mjestu. Plod smreke ili borovice ne smije se sušiti na suncu i umjetnoj toplini.[4]
Nefritis,upalni procesi,jaki gastritis,kolitis,čir na želucu i dvanaestercu,trudnoća.
Pred Božić se grančice borovice stave iznad vrata štale da otjeraju vračeve i vještice. Borovica je Drvo godine 2002.
Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika, lat.Juniperus communis) je razgranan grm visok 1-2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1-2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu. U pazušcima listova razvijaju se sitni dvodomni cvjetovi. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine.
Narodna imena za običnu borovicu: smreka, obična borovica, kleka, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smrič, smrička, smriška, borovica, brin, smrek, smrekva črna, smrkovina, smrkva, šmrč, šmreka, šmrika.
