Obalna sekvoja (lat. Sequoia sempervirens) vrsta je drveća iz porodice Cupressaceae (neki autori još uvijek je svrstavaju u porodicu Taxodiaceae, koja je međutim, znatno izmijenjena nakon novih filogenetičkih istraživanja). Jedina je živa vrsta iz roda Sequoia.
To je četinjača porijeklom iz Sjeverne Amerike, raste naročito u zapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država.
Ime Sequoia također se koristi kao zajednički naziv za potporodicu Sequoioideae u kojem je ovaj rod klasificiran zajedno s golemim mamutovcem (lat. Sequoiadendron giganteum i s kineskom metasekvojom (lat. Metasequoia glyptostoboides).
Kora je debela do 30 cm i prilično mekana, vlaknasta jarko crveno-smeđe boje, kada je starija tamni. Korijenski sustav sastoji se od plitkog i širokog bočno korijenja. Listovi su igličasti, dugi 15-25 mm i tamnozelene boje. Češer je jajolik, dug 15 - 32 mm. Oprašivanje se događa zimi, a češeri sazrijevaju oko 8-9 mjeseci poslije. Sjemenka je s dva krilca. Jednodomna je biljka. Kod obalne sekvoje zabilježeno je da se mitohondrijska DNK prenosi s muške strane.
Obalna sekvoja najpoznatija je zbog svoje visine i starosti. Stablo obalne sekvoje iz Nacionalnog parka Sequoia u Kaliforniji visoko je 115 m i najviše je stablo na svijetu.[2] U istom nacionalnom parku raste i stablo obalne sekvoje opsega 7.9 metara, čime je obalna sekvoja na četvrtom mjestu liste drveća s najvećim opsegom stabala. Stablo "Posljednji monarh" koje raste u Kaliforniji ima volumen 1.203 m³, po čemu je obalna sekvoja druga vrsta drveća iza golemog mamutovca po najvećem volumenu stabla. Može doživjeti tisuću godina. Pojedina stabla tako su velika i snažna, da se kroz njih kopaju rupe, kroz koje mogu proći automobili. Deblo ima grane uglavnom sama pri vrhu.
Sadi se u u mnogim zemljama za ukrasne svrhe.
Debla
Kora
Iglice
Presjek drva
češeri i sjemenke - muzejski primjerak
Obalna sekvoja (lat. Sequoia sempervirens) vrsta je drveća iz porodice Cupressaceae (neki autori još uvijek je svrstavaju u porodicu Taxodiaceae, koja je međutim, znatno izmijenjena nakon novih filogenetičkih istraživanja). Jedina je živa vrsta iz roda Sequoia.
To je četinjača porijeklom iz Sjeverne Amerike, raste naročito u zapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država.
Ime Sequoia također se koristi kao zajednički naziv za potporodicu Sequoioideae u kojem je ovaj rod klasificiran zajedno s golemim mamutovcem (lat. Sequoiadendron giganteum i s kineskom metasekvojom (lat. Metasequoia glyptostoboides).
Kora je debela do 30 cm i prilično mekana, vlaknasta jarko crveno-smeđe boje, kada je starija tamni. Korijenski sustav sastoji se od plitkog i širokog bočno korijenja. Listovi su igličasti, dugi 15-25 mm i tamnozelene boje. Češer je jajolik, dug 15 - 32 mm. Oprašivanje se događa zimi, a češeri sazrijevaju oko 8-9 mjeseci poslije. Sjemenka je s dva krilca. Jednodomna je biljka. Kod obalne sekvoje zabilježeno je da se mitohondrijska DNK prenosi s muške strane.
Obalna sekvoja najpoznatija je zbog svoje visine i starosti. Stablo obalne sekvoje iz Nacionalnog parka Sequoia u Kaliforniji visoko je 115 m i najviše je stablo na svijetu. U istom nacionalnom parku raste i stablo obalne sekvoje opsega 7.9 metara, čime je obalna sekvoja na četvrtom mjestu liste drveća s najvećim opsegom stabala. Stablo "Posljednji monarh" koje raste u Kaliforniji ima volumen 1.203 m³, po čemu je obalna sekvoja druga vrsta drveća iza golemog mamutovca po najvećem volumenu stabla. Može doživjeti tisuću godina. Pojedina stabla tako su velika i snažna, da se kroz njih kopaju rupe, kroz koje mogu proći automobili. Deblo ima grane uglavnom sama pri vrhu.
Sadi se u u mnogim zemljama za ukrasne svrhe.
