dcsimg

Koprivovke ( Croatian )

provided by wikipedia hr Croatian

Koprivovke (lat. Urticaceae), biljna porodica raširena po cijelom svijetu osim Arktika, Antarktike i pustinjskim područjima. Glavni rod urtica ili kopriva porodici je dala svoje ime, a nekada se smatrala i da čini samostalni red Urticales (koprivolike), a danas se klasificira redu ružolike (Rosales).

Porodicu Koprivovki čine 54 roda sa 1 465 vrsta[1] zeljastog bilja, grmova i manjih stabala. Uz koprivu poznata je vrsta kućna sreća, za koju se vjeruje da donosi sreću u kuću, dok je anglosaksonskih naroda poznata kao dječje suze (Baby tears; znanstveno nazvana Helxine soleiroli).

Koprive su poznate po tome što imaju sitne dlačice po lišću i stabljikama koje na dodir žare i peckaju kožu, pa su poznate i kao žara. Neke vrste koja pripadaju rodu Cecropia, koriste se protiv tvrdokornog celulita. ovom rodu pripada takozvana drvo truba ili Cecropia peltata i stablo top Cecropia obtusifolia.[2]. kako su cekropije šuplje neka indijanska plemena tropske Amerike koriste ih za izradu glazbenih instrumenata.

Rodovi

Boehmerieae Gaudich. 1830

  1. Archiboehmeria C.J.Chen
  2. Astrothalamus C.B.Rob.
  3. Boehmeria Jacq.
  4. Chamabainia Wight
  5. Cypholophus Wedd.
  6. Debregeasia Gaudich.
  7. Gibbsia Rendle
  8. Gonostegia Turcz.
  9. Hemistylus Benth.
  10. Neodistemon Babu & A.N.Henry
  11. Neraudia Gaudich.
  12. Nothocnide Blume
  13. Oreocnide Miq.
  14. Phenax Wedd.
  15. Pipturus Wedd.
  16. Pouzolzia Gaudich.
  17. Rousselia Gaudich.
  18. Sarcochlamys Gaudich.
  19. Ekrixanthera

Cecropieae Gaudich. 1830

  1. Cecropia Loefl.
  2. Coussapoa Aubl.
  3. Leucosyke Zoll. & Moritzi
  4. Maoutia Wedd.
  5. Musanga C.Sm. ex R.Br.
  6. Myrianthus P.Beauv.
  7. Pourouma Aubl.

Elatostemateae Gaudich. 1830

  1. Achudemia Blume
  2. Elatostema J.R.Forst. & G.Forst.
  3. Gyrotaenia Griseb.
  4. Lecanthus Wedd.
  5. Myriocarpa Benth.
  6. Pellionia Gaudich.
  7. Petelotiella Gagnep.
  8. Pilea Lindl.
  9. Procris Comm. ex Juss.

Forsskaoleeae Gaudich. 1830

  1. Australina Gaudich.
  2. Didymodoxa E.Mey. ex Wedd.
  3. Droguetia Gaudich.
  4. Forsskaolea L.

Parietarieae Gaudich. 1830

  1. Gesnouinia Gaudich.
  2. Parietaria L.
  3. Soleirolia Gaudich.

Urticeae Lamarck & DC. 1806

  1. Dendrocnide Miq.
  2. Discocnide Chew
  3. Girardinia Gaudich.
  4. Hesperocnide Torr.
  5. Laportea Gaudich.
  6. Nanocnide Blume
  7. Obetia Gaudich.
  8. Poikilospermum Zipp. ex Miq.
  9. Touchardia Gaudich.
  10. Urera Gaudich.
  11. Urtica L.
  12. Zhengyia T.Deng, D.G.Zhang & H.Sun

Incertae sedis

  1. Metatrophis F.Br.

......

  1. Haroldiella J.Florence
  2. Metapilea W.T.Wang
  3. Parsana Parsa & Maleki
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Koprivovke
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Urticaceae

Izvori

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije
original
visit source
partner site
wikipedia hr Croatian

Koprivovke: Brief Summary ( Croatian )

provided by wikipedia hr Croatian

Koprivovke (lat. Urticaceae), biljna porodica raširena po cijelom svijetu osim Arktika, Antarktike i pustinjskim područjima. Glavni rod urtica ili kopriva porodici je dala svoje ime, a nekada se smatrala i da čini samostalni red Urticales (koprivolike), a danas se klasificira redu ružolike (Rosales).

Porodicu Koprivovki čine 54 roda sa 1 465 vrsta zeljastog bilja, grmova i manjih stabala. Uz koprivu poznata je vrsta kućna sreća, za koju se vjeruje da donosi sreću u kuću, dok je anglosaksonskih naroda poznata kao dječje suze (Baby tears; znanstveno nazvana Helxine soleiroli).

Koprive su poznate po tome što imaju sitne dlačice po lišću i stabljikama koje na dodir žare i peckaju kožu, pa su poznate i kao žara. Neke vrste koja pripadaju rodu Cecropia, koriste se protiv tvrdokornog celulita. ovom rodu pripada takozvana drvo truba ili Cecropia peltata i stablo top Cecropia obtusifolia.. kako su cekropije šuplje neka indijanska plemena tropske Amerike koriste ih za izradu glazbenih instrumenata.

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije
original
visit source
partner site
wikipedia hr Croatian