Pjenuše (cvrčci pjenuše, lat. Cercopoidea), natporodica kukaca iz reda Polukrilaca (Hemiptera). Sastoji se od pet porodica sa preko 2600 vrsta[1]. Glavna porodica pjenuše (Cercopidae), po kojoj je natporodica dobila ime, ima na popisu preko 1470 vrsta. Poznatija vrsta ovog roda je crno-crveni pjenušasti cvrčak, Cercopis arcuata.
Ime im dolazi po pjenastim fekalijama u kojoj se skrivaju ličinke koje ženka izliježe po drvenastom i zeljastom bilju, osobito po nizinskim šumama, gdje ih je lako uočiti osobito tijekom proljeća. Ove ličinke su štetne budući da sišu sokove ispod kore[2], a pjena služi da bi se zaštitile od napada neprijatelja, ali i kao izolator od toplote i hladnoće.
Odrasle pjenuše poznate su po svojim skokovima, i do 70 cm u vis. neke vrste pjenuša nalikuju predstavnicima porodica Cicadellidae a Machaerotidae na rogate cvrčke, Membracidae.
Pjenuše (cvrčci pjenuše, lat. Cercopoidea), natporodica kukaca iz reda Polukrilaca (Hemiptera). Sastoji se od pet porodica sa preko 2600 vrsta. Glavna porodica pjenuše (Cercopidae), po kojoj je natporodica dobila ime, ima na popisu preko 1470 vrsta. Poznatija vrsta ovog roda je crno-crveni pjenušasti cvrčak, Cercopis arcuata.
Ime im dolazi po pjenastim fekalijama u kojoj se skrivaju ličinke koje ženka izliježe po drvenastom i zeljastom bilju, osobito po nizinskim šumama, gdje ih je lako uočiti osobito tijekom proljeća. Ove ličinke su štetne budući da sišu sokove ispod kore, a pjena služi da bi se zaštitile od napada neprijatelja, ali i kao izolator od toplote i hladnoće.
Odrasle pjenuše poznate su po svojim skokovima, i do 70 cm u vis. neke vrste pjenuša nalikuju predstavnicima porodica Cicadellidae a Machaerotidae na rogate cvrčke, Membracidae.